Vir je mjesto na istoimenom otoku smještenom u sjeverozapadnom dijelu Dalmacije. Teritorijalnim ustrojstvom Republike Hrvatske na čitavom području otoka Vira ustrojena je Općina Vir, kao dio veće teritorijalno ustrojstvene jedinice Zadarske županije. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Vir je imao 1608 stanovnika. Na otoku se nalaze tri veća naselja: Vir, Torovi i Lozice. Najviši vrh Vira je Barbinjak; nalazi se na 116 metara nadmorske visine. Otok je slabije razveden. Na sjeveroistočnom pogledu s Vira proteže se otok Pag, a jugozapadni pogled pruža se na Virsko more i otoke Ugljan, Sestrunj, Rivanj, Molat i Ist. U odnosu na popis iz 1991. godine, to je povećanje od 53 %. U popisu birača na lokalnim izborima 2005. godine već je bilo 2778 birača, a 2007. godine na parlamentarnim izborima taj broj se popeo na preko 3300 birača. Prema posljednjim podacima MUP-a, Policijske uprave zadarske, na Viru je na dan 31. ožujka 2010. godine evidentirano 4 480 osoba s prijav...ljenim stalnim prebivalištem. Evidentan je stalan rast broja stanovnika Vira. Iako postoje brojni razlozi za takav rast broja stanovnika, sa sigurnošću se može kazati da je takvo povećanje uvelike rezultat izgradnje velikog broja kuća za odmor, što je neposredno utjecalo i na gospodarski razvitak otoka, a time i na bolje uvjete života i povećanje naseljavanja otoka. Vir je u svojoj povijesti prolazio kroz različite vrste teritorijalnih ustrojstava, no administrativno je najčešće bio vezan uz Nin. Prije osamostaljivanja Republike Hrvatske, Vir je administrativno bio dio Općine Zadar i imao je status mjesne zajednice. Donošenjem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, od 30. prosinca 1992. godine, određeno je i ustrojstvo Općine Vir, koja obuhvaća cijeli otok Vir s naseljima Vir, Lozice, Torovi i otočić Školjić. Time je Vir prvi put u svojoj povijesti dobio status općine, čije je sjedište istoimeno naselje. Općina Vir je službeno utemeljena 1993. godine. Na Viru se nalaze mnogi objekti s posebnom povijesno-kulturnom dimenzijom i značajem za ovaj otok. Na ovom se mjestu ukratko možete upoznati s tim znamenitostima i njihovim povijesnim, kulturnim i ostalim značajkama. Povijesno gledano, Vir je do izgradnje mosta bio jedan od gospodarski najnerazvijenijih dijelova na prostoru današnje Zadarske županije. Stanovništvo se uglavnom orijentiralo na poljoprivredu i u manjem obujmu na ribarstvo. Ratarstvo je bilo razvijeno u dijelovima Vira gdje je to dopuštao kamenjar, a pašnjaci-kamenjari bili su pogodni za uzgoj stoke, ponajviše ovaca. Uzgajala su se i goveda, koja su primarno upotrebljavana kao radna snaga, a s istim razlogom Virani su, kao i mnogi u Dalmaciji, uzgajali i magarce. Stanovništvo se bavilo obradom zemlje i uzgojem stoke uglavnom za vlastite potrebe. Na obradivim površinama sijale su se žitarice i to pšenica, ječam, zob, kukuruz, raž. Značajne su površine bile pod vinovom lozom, a Virani su značajnije uzgajali i krumpir te različite vrste mahunarki. Nakon izgradnje mosta, a time i poboljšanih mogućnosti opskrbe putem trgovačke mreže, Virani polagano napuštaju uzgoj žitarica, a od tada polagano opada i uzgoj ovaca. Povrtlarstvo je grana poljoprivrede koja je također imala veliko značenje, a i danas se dobrim dijelom održala. Vinova loza je do danas ostala najzastupljenija poljoprivredna kultura. Od ostalih kultura na Viru su se sadile i smokve te u manjem broju masline. Tek u posljednje vrijeme intenzivira se uzgoj maslina, koje se ranije nisu značajnije uzgajale, ponajprije zbog nepovoljnih utjecaja jake bure. Danas se gospodarstvo Vira temelji uglavnom na turističkim i uslužnim djelatnostima. Na Viru je 2008. godine poslovalo 67 ugostiteljskih objekata (restorana, konoba, caffe barova). Turističku ponudu popunjavalo je i 7 autokampova. Uz njih je poslovalo još dodatnih 97 objekata u ostalim uslužnim djelatnostima. U istom razdoblju na Viru je poslovalo 67 trgovina različitih veličina. Treba navesti i niz malih obrta i poduzeća u građevinskoj djelatnosti. Turističke djelatnosti na Viru, prije izgradnje mosta, gotovo i nije bilo. Današnji turistički razvoj Vir uvelike duguje upravo tom povezivanju s kopnom. U prvim godinama poslije izgradnje mosta na Viru su se počele graditi vikend-kuće, čija se gradnja intenzivira u osamdesetim i devedesetim godinama prošlog stoljeća. Gradnja brojnih vikend-kuća, po kojima je Vir i postao poznat u široj javnosti, odredila je budući tijek gospodarskog razvitka. Turizam je najistaknutija grana gospodarstva na Viru. Osim što je Vir jako središte rezidencijalnog turizma s nešto manje od 7000 kuća za odmor, na otoku su izgrađeni i brojni apartmani. S obzirom na to da na otoku nema većih turističkih objekata poput hotela, hotelijerska ponuda se temelji na iznajmljivanju soba, apartmana i obiteljskih pansiona. Na Viru je 2008. godine bilo 213 kategoriziranih domaćinstava s ukupno 598 ležajeva. Godišnja popunjenost iznosi 19,90 %. Ostvareni broj noćenja u kategoriziranim objektima je 96 480. Svakako je potrebno napomenuti da postoje veliki problemi s nelegalnim iznajmljivanjem kapaciteta koji su u vlasništvu vikendaša. Procjena je da oko 50 % vlasnika vikend-kuća povremeno daje u najam svoje objekte te da je godišnja popunjenost tih objekata ustvari 61,03 %, a broj noćenja 605 811. Trenutno je i dobivanje dozvola za iznajmljivanje usporeno, jer je jedan od glavnih uvjeta za legalno iznajmljivanje određenog turističkog objekta posjedovanje građevinske dozvole. I uz ove probleme Vir je po ostvarenom prometu, noćenjima i dolascima gostiju na petome mjestu u Zadarskoj županiji, iza Zadra, Biograda, Paga i Nina. Rješavanjem uočenih problema Vir će zasigurno zauzeti jedno od značajnijih mjesta na turističkoj karti Zadarske županije, ali i šire. Na području Općine Vir djeluje nekoliko kulturnih i sportskih društava čiji rad ima poseban društveni značaj za općinu. Rad ovih udruga podupire se izdvajanjem određenih sredstava iz proračuna Općine Vir.