Biser Zadarske županije je i općina Sv. Filip i Jakov. Jednim se dijelom proteže kopnom, dok manje površine zauzima otočni dio. Uzmemo li u obzir prostorno-razvojni koncept, riječ je o tri cjeline koju čine otoci, obala i zaobalje. Gospodarski sliku ovoga prostora čini ribarstvo, poljoprivreda i dakako turizam. Najvažnija djelatnost u priobalje ove općine u toplijem dijelu godine upravo je turizam. U skladu s tim,Sveti Filip i Jakov, Sveti Petar i Turanj sadrže niz modernih hotela, privlačnih kampova i, dakako, apartmanskih naselja, apartmana i soba koje se mogu iznajmiti. Svaki posjetitelj ima priliku kušati bogatu gastronomsku paletu u nizu ugostiteljskih objekata, a neizostavno je spomenuti i kilometre lijepih plaža. Kulturna baština ove općine počiva na korijenima iz Rimskoga carstva, a bilježi burnu prošlost čemu svjedoče crkveni zapisi iz različitih vremena. Čak 1000 godina prije Krista na području na kojemu se danas prostire Sveti Filip i Jakov stajalo je... maleno liburnsko naselje. Rimljani se ondje naseljavaju u 1. stoljeću, a Hrvati dolaze, kako je poznato, u 7. stoljeću. S obzirom na to da se u blizini nalazi kraljevski Biograd, na prostoru Svetog Filipa i Jakova kroz stoljeća su se nalazili posjedi s ladanjskim vilama. U 11. je stoljeću izgrađena crkva svetog Roka nedaleko od koje se nalazi selo Rogovo. Seljani su najkraćim putem do mora dolazili do crkve posvećene Svetom Filipu i Jakovu koja je u burnim okolnostima stradala u 13. stoljeću. Selo je kasnije upravo po njoj dobilo ime. Prvi se put spominje u 14. stoljeću riječima „San Filip e Giacomodi Rogovo“ jer se i prostire pod Rogovom, a selo se naziva Rogovski pristran (pristanište). Jezgra Svetog Filipa i Jakova kakvu danas poznajemo nastaje za vrijeme 16. stoljeća. Crkva svetog Mihovila spominje se u 16. stoljeću, no stradava u turskim naletima pa se 1707. godine ondje podiže crkva sa zvonikom koja postoji i danas. Mjesto nosi ime Sveti Filip i Jakov sve do socijalističke Jugoslavije kad je iz imena izbačen pridjev sveti. Nakon osamostaljenja Hrvatske pa sve do danas Sveti Filip i Jakov poprima cjelovito ime, utemeljeno na kulturnoj baštini. Neizostavne kulturne znamenitosti Svetog Filipa i Jakova su i benediktinski dvor na Rogovu, park Borelli, spomenik prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana te arheološki lokalitet na obližnjem otočiću Frmiću.