Makarska se nalazi u prirodno zaštićenoj luci koja je zatvorena sa jugoistoka i sa sjeverozapada. Mjesto se širi prema planini Biokovo (1762 m), koja ima bitan zadatak zaštite od kontinentalne klime, a ima bogatu vegetaciju, duga i topla ljeta i blagu zimu. Godišnje ima oko 2750 sunčanih sati, temperatura zraka iznosi 20 stupnjeva, dok modro more od lipnja do listopada ima temperaturu koja je veća od 20 stupnjeva. Grad Makarska obuhvaća naselja Veliko Brdo i Makarsku, a važan podatak je da je 24. listopada dan grada Makarske. Gradsko vijeće i gradonačelnik su glavna nadležna tijela ovoga područja. Prema zadnjem popisu stanovništva imala je 13.894 stanovnika, a tijekom ljetnih mjeseci Makarsku posjeti veliki broj turista, čak i više od 15.000 ljudi. Sam prostor Makarske se spominje još u dalekoj prapovijesti, prije same pojave pisma. Najpoznatiji predmet je kameno sječivo sa Čurila koje datira još iz starijeg kamenog doba a pripadalo je kulturi mousterijena. Priča s...e da je sječivo izradio neandertalac, kojemu je otkriće vatre promijenilo način života. Valja spomenuti i Bubnjavaću, prostor gdje su ljudi živjeli u mlađem kamenom dobu (neolitiku). U tom razdoblju započinje stvaranje zemljanog posuđa, koje je ukrašavano raznim načinima poput utiskivanja rubova školjaka i oštrih predmeta prije pečenja. Smatra se da je Bubnjevaća bila nastanjena još u bakrenom dobu (eneolitiku). Ovo rano brončano doba je poznato po izradi metalnih predmeta. Bubnjevaća je zapravo pećina koja je bila smještena iznad svetišta Vepric. No, s vremenom dolazi do mnogih promjena u ovakvom načinu života počinje više prevladavati stočarstvo nad zemljoradnjom. Zaravan sv. Petra je od sredine 3. tisućljeća prije Krista bila nastanjivana, što je zapravo i početak povijesnog tijeka današnjega grada. Također Makarska je bila nastanjena i u antici, gdje se sredinom 2. stoljeća prije Krista mnogi vladari sukobljavaju,a ilirska država ardijejaca propada. Dolazi do trgovanja sa Grcima, gdje se prodavala i kupovala luksuzna keramika iz helenističkog razdoblja. U Rimsko se doba Makarska nazivala Muccurum, a bila je najvećim središtem toga dijela obale. Ljudi su većinom bili Kršćani, a osnivanje biskupije u Saloni 533. godine označava njegov vrhunac. Na poluotoku Sveti Petar su pronađeni ostaci starih crkvi i antičkih utvrda, koje postaju okupljališta mnogih ratova. Propast Makarske 548. godine zbog Gota smatra se krajem antičkoga razdoblja. U 7. stoljeću Makarska se nazivala Mucru a u 10. stoljeću Mokron. Mocron u prijevodu znači obnovljeni grad ili utvrda, a do utvrđivanja grada dolazi tek krajem 15. stoljeća kada je Makarska postala Osmanska. 1568. godine je graditelj Hajrudin bio zaslužan za gradnju utvrde. No, mlečani su u kadijskome ratu srušili te zidine 1646. godine. Tada je grad zapaljen. Mlečani preuzimaju Makarsku na duže vrijeme (oko 23 godine), a sačuvane su tek neke kule i manji kulturni objekti. 1703. godine su mnogi biskupi smatrali kako ovaj grad nema ni zidina, a ni utvrda. No, 1647. godine mlečani su izgradili obrambeni zid na Svetom Petru, tako da ovaj stav biskupa se ne poklapa sa događajima koji su se zbili u 17. stoljeću. za vrijeme Ciparskoga rata koji je trajao samo 3 godine, posebno je stradao samostan Franjevaca i Gospina crkva. U novom vijeku gradski trg postaje ogledalo rasta Makarske, a gradska česma koja potječe iz davne 1755. godine ima najstariji grb Makarske. Poznata je i crkva sv. Ivana koja datira iz 1854. godine, a podignuta je na ruševinama crkve iz 1584-1612. godine. Na njenom pročelju se nalazi latiničko-bosanički natpis, koji je ujedno najraniji dokaz rada na Hrvatskom jeziku u ovom dijelu. U 20. stoljeću dolazi do velikih arhitektonskih ostvarenja, a posebno se ističe franjevačka crkva iz 1938. godine. Podignuti su mnogi spomenici u čast poznatim i zaslužnim osobama poput Francuskog maršala Marmunta 1808. godine. 1890. godine na Makarskom trgu se diže spomenik pjesniku i piscu Andriji Kačiću Miošiću. Poznat je i spomenik prvom Hrvatskom predsjedniku doktoru Franji Tuđmanu kojeg je 2004. godine napravio M. Salaj. U Makarskoj se nalazi gradska galerija A. Gojaka, gradska knjižnica, gradski muzej i Ogranak Matice hrvatske te druge institucije. 1909. godine se utemeljilo svetište Gospe Lurdske u Vetrincu, a s vremenom je postalo najpoznatije odredište hodočasnika. Makarski franjevci osnivaju 1963. godine malakoški muzej, gdje se ostavila bogata zbirka redovnika koja je pohranjena u arhivskoj građi. 1999. godine J. Biffel je izradio mozaik Krista sa hrvatskim svecima u središtu nove crkve Franjevaca. U Makarskoj je turizam najbitnija gospodarska grana. Makarska je zbog svog položaja i kulturno povijesnoga značaja postala središte Makarskoga primorja. Sam grad ima mnogo zadataka koje uključuju uređenje naselja, prostorna planiranje, socijalna skrb, osnovno obrazovanje, protupožarnu i civilnu zaštitu te zaštitu potrošača. Valja napomenuti da Makarska svojim radom uspostavlja suradnju sa ostalim organizacijama i time su građani Makarske izrazito zadovoljni. Ovo je jedno od najljepših turističkih destinacija Hrvatskog primjera koje je nadasve privlačno zbog prirodnih ljepota, dobroćudnih domaćina te bogate turističke ponude. Plaže su pješčane, šljunčane, a ljepota mora mami turiste ponovnom vračanju svake godine.U današnje vrijeme Makarska sadrži turističko-ugostiteljski, gospodarski, kulturni i infrastrukturno dio koji turisti često hvale, a brojne i bogate nagrade i priznanja za ovaj grad su izrazito su pohvalni. Sam grad Makarska nudi mnoge vrste smještaja za strane i domaće turiste. Za svakoga se može pronaći ono što mu odgovara, od obiteljskih kuća, luksuznih hotela, vila, pansiona i apartmana. U privatnom se smještaju nalazi oko 10.000 kreveta, a u hotelskom oko 2.500 kreveta.turistički se radnici svake godine iznova trude poboljšati turističku uslugu, a posebice smještajne kapacitete. Turistička zajednica ovoga grada svakodnevno promovira makarsku u drugim europskim zemljama i svijetu, a najpoznatiji je londonski sajam gdje se Makarska posebno ističe svojim prirodnim ljepotama, čistim morem i ugodnim okruženjem.