Grad Novigrad smješten je na sjeverozapadnoj obali istarskog poluotoka, udaljen 25 km od granice sa Slovenijom, koja pripada Europskoj uniji. Oko petnaestak kilometara udaljen je od obližnjih gradskih centara - Poreča, Umaga i Buja. Gradsko područje prostire se na 27 kilometara kvadratnih površine, od Dajle na sjeveru do ušća rijeke Mirne na jugu. Područje grada službeno obuhvaća ukupno pet naselja. To su Antenal, Bužinija, Dajla, Mareda i Novigrad. Prema posljednjem popisu stanovništva od 2001. godine područje grada Novigrada ima 4.002 stanovnika, od toga 1.889 muškaraca i 2.113 žena. Ukupan broj zaposlenih tada je bio 1.627, od toga 871 muškarac i 756 žena.Područje današnjeg Novigrada bilo je naseljeno već u antička vremena, o čemu svjedoče brojni spomenici i arheološki lokaliteti. U pisanim dokumentima Novigrad se spominje kao Neapolis u VII. stoljeću odnosno kao Civitas Nova u IX. stoljeću, a od XII. stoljeća u crkvenim izvorima kao Emona, Emonia, Aemonia.... Kao drevno sjedište biskupije (od V/VI stoljeća do 1831. godine) novigradski su biskupi, kao sufragani akvilejskih/gradeških nadbiskupa, imali jurisdikciju nad teritorijem koje se na sjeveru prostirao do rijeke Dragonje, a jugoistočno do rijeke Mirne. Novigrad je, zbog svoga smještaja na malom poluotoku i zbog svog plodnog prirodnog zaleđa, često bivao na raskrižju bogatih povijesnih događaja. Svoju renesansu grad doživljava od VIII. do IX. stoljeća. kada kao sjedište franačkog kneza Ivana postaje polazištemfeudalizacije i time se uključuje na pozornicu europske kulture. Zbog čestih ratova i zaraznih bolesti, grad doživljava u razdoblju XVI-XVII. stoljeća svoju stagnaciju. Današnja trobrodna bazilika (do 1831. katedrala) izvorni je oblik dobila u starokršćanskom razdoblju (V.-VI. stoljeća), u vrijeme osnivanja Novigradske biskupije. Tragovi toga razdoblja čitaju se na sjevernom uzdužnom zidu bazilike gdje su 1972. otkriveni starokršćanski prozorski okviri. U sklopu katedralnoga kompleksa nalazila se i krstionica (srušena 1782.) te zgrada s biskupskim stanom (episkopij, srušen 1874.). Stari zvonik na pročelju katedrale srušen je 1874. godine, kada je izgrađen novi samostojeći „campanile“. Crkva je temeljito obnavljana 1408., 1580., 1746. i 1775. godine. U srednjem vijeku unutrašnjost je bila oslikana freskama, o čemu svjedoče njihovi ostaci na bočnom (južnom) oltaru. Današnje neoklasicističko pročelje dovršeno je 1935. godine. Interijer crkve danas obilježava duboki kor s baroknim oltarom ispod kojega se nalazi (rano) romanička kripta.Novigrad je poputmalog ribarskog mjesta sedamdesetih godina prošlog stoljeća, no polako ali sigurno je počeo kročiti stazama turističkog biznisa, da bi s vremenom - sada već niz godina - taj mali gradić na sjeverozapadnoj obali Istre svoj gospodarski razvoj temeljio upravo na turizmu. Turistička djelatnost u Novigradu najvažnija je privredna grana, a o njoj posredno ili neposredno ovisi i velik dio drugih djelatnosti. Prirodno i kulturno-povijesno bogatstvo Novigrada pomoglo je,kao važna predispozicija ovom malom primorskom biseru da postane primamljivo odredište turistima iz čitave Evrope pa i svijeta, a mnogi od njih, oduševljeni Novigradom, tu se redovito vraćaju. Ljepota, tradicija, kulturno-povijesna baština, očuvano more i priroda, blizina europske granice, šarm malog mjesta, zanimljive ljetne manifestacije, bogatstvo mediteranske gastronomske ponude... samo su neki od aduta novigradskog turizma koji pomažu da ovaj grad privuče brojne goste. Tome svakako treba pridodati i tradicionalnu gostoljubivost ovih krajeva, koja je u Novigradu kao malom mjestu još dodatno primamila turiste. Spomenimo kako je „Master planom“ razvoja istarskog turizma, važnim dokumentom koji određuje budućnost ove privredne grane na poluotoku, Novigrad definiran kao malo, mirno ribarsko mjesto za miran i romantičan odmor. Stoga će u bližoj budućnosti ali i dugoročno novigradske turističke snage i svi subjekti koji od turizma mogu imati koristi, morati razmišljati i djelovati u tom smjeru, kako bi zajedničkim naporima i aktivnostima stvorili prepoznatljiv i konkurentan, gostima zanimljiv turistički brend. Priču o Novigradu kao turistički zanimljivoj destinaciji zaključimo činjenicom kako velik broj novigradskih ljetnih gostiju, oduševljen njegovim spomenutim (i nespomenutim) atributima, nije stao tek na sezonskom boravku u ovom gradiću, već su ga odabrali i kao svojevrsni drugi dom, kupivši ovdje stan, kuću ili vikendicu, u kojima borave kad stignu i ulove priliku. Adut je to koji dovoljno govori sam za sebe. Grad Novigrad je u prošlosti bio prepoznatljiv kao mali ribarski gradić. Šezdesetih godina prošlog stoljeća veći se broj ljudi zapošljavao u tekstilnoj industriji i obližnjem kamenolomu ili je većina njihmigrirala u obližnje gradove koji su tada bili središta industrije, sudstva i školstva. Usporedno s tim, razvija se i poljoprivreda - vinogradarstvo i maslinarstvo u manjim poljoprivrednim gospodarstvima. Ranih sedamdesetih godina započeo je intenzivan razvoj turizma. Izgradnja hotela i apartmana postali su glavno težište, uz želju građana da težak život na zemlji zamjene uslužnom djelatnošću. Tada se stanovništvo zapošljavalo većim djelom u hotelima i restoranima. Posljednjih godina prošlog stoljeća gospodarstvo grada je kao i sama Republika Hrvatska prolazilo kroz razne tranzicijske promjene - ulazak u tržišno gospodarstvo i prijelaz iz društvenog u privatno vlasništvo. Najvažnije djelatnosti u Novigradu su danas: hotelijerstvo i turizam, tekstilna industrija (prerađivačka), usluge prijevoza, građevinarstvo, poljoprivreda, ribarstvo i druge uslužne djelatnosti. Kako je turizam najzastupljenija djelatnost, cilj je bio locirati sve prerađivačke djelatnosti i industriju u radnu zonu. Razvoj tih gospodarskih grana stoga se premješta u radnu zonu Sveti Vidal koja se nalazi na dijelu gradskog teritorija, na državnoj prometnici Buje-Novigrad-Poreč. Program razvoja poduzetništva na području Grada Novigrada stoga je usko vezan uz sam razvoj radne zone Sveti Vidal, zbog lakše dostupnosti samim poduzećima i distribucije, te dugoročnog smanjivanja gospodarskog prometa kroz grad i mogućnosti kupnje zemljišta. 60-ih godina prošlog stoljeća grad se okreće industrijskom razvoju. 70-ih godina prošloga stoljeća grad se naglo okreće turizmu, te se velik broj građana počinje zapošljavati u hotelima i restoranima. Turizam je i danas, uz ribarstvo, tekstilnu industriju te poljoprivredu najvažnija gospodarska grana.