Otok Šolta pripada srednjo dalmatinskim otocima a smješten je u središnjem djelu Jadranskoga mora. Od Splita je udaljen 15 kilometara, a od kopna ga dijeli Splitski kanal. Dužine oko 19 kilometara ovaj otok se pruža u smjeru zapad - sjeverozapad – jugoistok. Šolta ima glavno kopno otoka, i 7 otočića koji se nalaze u blizini luke Maslinica. Otok spada među srednje velike Dalmatinske otoke, a prema površini je na 13. mjestu. Lošinj, Pašman, Cres, Krk, Brač, Pag, Hvar i Rab su veći od Šolte, a Čiovo i Drvenik Veli su manji. Valja istaknuti i važne luke na ovom otoku, a to su: Stomorska, Nečujam, Maslinica i glavna luka Rogač. Važno središte otoka su Grohote, a sela su Srednje selo, Donje selo i Gornje selo. Valja istaknuti 7 otočića koji su smješteni u arhipelagu Maslinice, a to su: Stipanska, Radula, Balkun, hrid Kamičić, Grmej, Polebrnjak i Saskinja. Ovi otočići su vrlo rijetko naseljeni, dok ljeti privlače brojne kupaće. Prvi put se Šolta spominje pod i...menom „Olinta“ što u prijevodu sa grčkoga jezika znači smokva koja nije sazrela. Ime je spominjao poznati Grčki geograf Scylax koji je živio u davnoj prošlosti. Smatra se da su olinčani naselili Šoltu i da je tako dobila ime, ali postoji predaja da su grci pronašli sličan naziv te ga helinizirali. Podaci o naseljenosti Šolte datiraju još iz neolita, a kao dokaz tome su mnoge arheološke iskopine i predmeti poput noževa i kamenih sjekira pronađeni na lokalitetu zaduci. Iz brončanoga doba su pronađeni mnogi teški predmeti kao razna oruđa i oružja. U prošlosti su na ovom području prebivali iliri koji su koristili uzvišene brežuljke, a takve nastambe su turisti posjećivali na lokalitetima Gradac i Vela Straža. Postoji legenda koja kaže da su se iznad uvale Senjska nalazio dom kraljice Teute koja je svoju vlast obnašala od 231. godine prije Krista do 228. godine prije Krista. Šoltu su također naseljavali iliri dalmati, a kao dokaz tome su dva natpisa koja su sačuvana u Splitskom arheološkom muzeju, gdje se spominju karakteristična imena Plator i Praecius. Mnogi arheološki ostaci su sasvim slučajno pronađeni pa tako ovaj otok ostaje vrlo zanimljiv povjesničarima i geografima. Također za vrijeme antike su na Šolti ostali mnogi tragovi naselja, predmeta i oruđa. Valja istaknuti Mirine koje se nalaze zapadno od Donjeg Sela gdje su pronađeni ruševni dijelovi zidova „villae rusticae“. Na mnogim mjestima u Grohotama arheolozi su pronašli ostatke Rimske kulture, a 12 natpisa sa grobova i spomenika također treba istaknuti kao jedan od najpoznatijih nalaza onoga doba. Početkom 4. stoljeća se Kršćanstvo počelo razvijati a Šolta je bila pod obližnjim salonom, a iz toga vremena je vrlo značajna starokršćanska bazilika i 2 sarkofaga koja se nalaze u crkvi sv. Stjepana. Avari osvajaju krajem 7. stoljeća Salonu, a njezini stanovnici bježe na Šoltu; gdje nakon nekog vremena doseljavaju Hrvati. Za vrijeme vladavine ugarsko Hrvatskih kraljeva Šolta je posebno jačala, a najviše su se iskazale plemićke obitelji poput Kačića koji su bili vrsni neprijatelji. U napadima na Splićane Šolta stradava kada ju je 1240. godine vladar Osor Kačić opljačkao i uništio crkvu sv. Stjepana.No, Šolta se ubrzo spominje u 13. stoljeću kada su Kačići prodavali ovaj otok poznatim plemićima. U tadašnje vrijeme su se mještani bavili proizvodnjom drva, ugljena i vapna, ali je glavna gospodarska grana bila poljoprivreda i stočarstvo. Tada se Šolta pokazala kao važan izvor koji je donosio prihode i omogućio život kakav su zaslužili. Nažalost sredinom 14. stoljeća Šolta biva opet opljačkana i spaljena od strane mlečana, a sve do 19. stoljeća je bila glavna meta gusara i neprijatelja. 1418. godine mlečani postaju vlasnici Šolte, i dug niz godina vladaju njome sve do 1797. godine. Za vrijeme mletačke vlasti Šolta je bila važno utočište mnogim vladarima koji su se borili protiv turaka, a valja istaknuti da su se u to vrijeme u selima dali napraviti obrambeni mehanizmi – kule. Najpoznatija od tih kula bila je kula Slavić gdje je danas sjedište općine Šolta. Šolta ima vrlo topla ljeta, bez oborina, ali i hladne zime sa jakim vjetrom i puno kiše. Tijekom ljetnih mjeseci srednja temperatura iznosi 30 stupnjeva Celzijusa, i postepeno pada tijekom 8., 9. i 10. mjeseca sa srednjom količinom oborina od svega 807 milimetara pripada vrlo toplom i suhom području, idealnom za rast turizma. Maestral i bura su najpoznatiji vjetrovi na otoku. Južna strana Šolte je promijenila svoj izgled zbog naleta juga, te je pretežno strma i neprikladna za život. Jugo svojim nanosima stvara velike valove, a voda je zbog toga vrlo visoka dok je za vrijeme anticiklonalnog juga vrijeme stabilnije, suho i bez oblaka. Ovaj otok sadrži mnoštvo plaža, uvala i kuća gdje se mnogi nautičari skupljaju i uživaju u dubokom modrom moru. Uvale se mogu posjetiti i preko poljskih putova, tako da ova mogućnost turistima baš i nije privlačna. Ribarske kućice koje su smještene u uvalama nemaju struju, skupljanjem kišnice se dobiva voda prijeko potrebna za život, signala za Internet i mobilni telefon nema pa je južna strana Šolte definitivno mjesto gdje čovjek može pobjeći od gradske buke i povući se u pravu osamu. Valja istaknuti poznate uvale na Šolti. Jedna od najljepših i najomiljenijih uvala je naziva Šešula, koja je vrlo osamljena, ali i zaštićena. Možete ju posjetiti automobilom, biciklom ili pak doći pješke. Poznat je i restoran šišmiš gdje se možete okrijepiti dalmatinskim vinima i uživati u odličnoj hrani. Posebno pogodna uvala za sidrenje je uvala Poganica, koju možete posjetiti samo pješice.Uvala koja ima predivne šljunčane plaže i ribarske kućice je Zaglav, za kupanje je savršena, iako je koriste samo Šoltani i slučajni turisti. Iako Šolta ima još mnoštvo uvala, valja spomenuti onu najveću – Tatinju, koja svojim krasnim šljunčanim plažama ostavlja bez daha.