Hvar je smješten u Splitsko dalmatinskoj županiji, duljine je 72 kilometra, a širine 10,5 kilometra. Duljina obale je 254,2 kilometara, a površine 299,7 kilometara kvadratnih. Četvrti je Hrvatski otok po površini. Poznat je vrh sveti Nikola koji je ujedno i najviši, 628 metara nadmorske visine. Ime Hvar potječe od starih Grka, kojeg su Grci zvali Pharos, tj svjetionik. Rimljani su oblikovali ovo ime u Pharia a romani u Fara. U srednjem vijeku Hrvati zamjenjuju slovo F u grupu suglasnika HV te otok dobiva naziv Hvar. Lokalno stanovništvo i mještani ga zovu Hvor, a standardni oblik se koristi na istočnom djelu Hvara. Još od pretpovijesnog doba prije 6000. godina ovaj su otok naselili mnogi starosjedioci. U ovom razdoblju je vrlo poznata Hvarska kultura, posebice bojana keramika, a također nalazi iz Markove i Grapčeve špilje su neizostavni dio Hvarske kulturne znamenitosti. U 4. stoljeću prije Krista Hvar je bio pod utjecajem starogrčke kolonizacije, a na mjestu današnje...g Starog Grada nalazi se polis. 219. godine prije Krista otok je došao pod vlast Rima a Faros postaje Pharia. Nakon što je došlo do pada zapadnog Rimskog carstva otok je u okviru bizanta. Ovo je razdoblje prepuno arheoloških nalaza gdje je nastao veliki broj villa rustica. O ovom razdoblju nema puno informacija sve do trenutka kada su se doselili Slavena, u to vrijeme Hvar je pod utjecajem Neretvanske kneževine. Tada se stanovništvo mijenja, i poprima Hrvatski jezik, nazive i kulturu. Dolazi do naseljavanja poznatog staro Hrvatskog plemena po imenu Slavogosta. U 11. stoljeću Hvar postaje dio kraljevine Petra Krešimira IV, a poslije na vlast dolazi Mletačka republika, bizant i Hrvatsko ugarska Kraljevina. 1331. godine ondašnja komuna stavlja pod zaštitu od omiških gusara. 1420. godine ga Mlečani nadziru, a oni su vladali sve do njihovog pada koji se dogodio 1797. godine. Valja istaknuti da je Hvar tada bio glavna Mletačka luka koja je bila smještena na istočnoj Jadranskoj obali. Dolazi do podjele, a rezultat te podjele je današnja Hvarsko – Bračko – Viška biskupija. Do povećanja broja stanovnika dolazi u vrijeme kasne antike. Od 1510. do 1514. godine dolazi do ustanka Hvarskih pučana koji su se pobunili protiv Hvarskih plemića. Venecija je ovaj ustanak na kraju ugušila. Od 1806. do 1814. godine Hvar je pod vlasti Napoleona, a zatim dolazi u sastav Habsburške Monarhije, gdje započinje „malo zlatno razdoblje“ za ovaj otok: došlo je do industrijalizacije, dolazi do uređenja otočnih luka, a srednji sloj stanovništva posebice jača. Otok je Hvar sadržavao svoju trgovačku mornaricu sve do pojave parobroda. Države poput Napuljskog Kraljevstva, Papinske države, Grčke i Parme su otvorili konzulate u ovome mjestu. Zanimljiv je podatak da je 1858. godine na Hvaru otvorena prva meteorološka postaja u Hrvatskoj. Početkom domovinskoga rata ovaj otok je imao mnogo problema: samo gospodarstvo i stanovnici su bili pod pomorskom blokadom, te je to još više otežalo povezanost sa ostalim gradovima i zemljama. Hvar je u 16. i 17. stoljeću bio poznati centar Hrvatske književnosti, gdje su djelovali Petar Hektorović i Hanibal Lucić. Hvar se često naziva i kraljem Dalmatinskih otoka, a svojom bogatom slojevitošću povijesnih razdoblja, kulturnim i povijesnim spomenicima, književnosti i nautičkom položaju čini ga najposjećenijim turističkim mjestom u Dalmaciji. Također i danas spada u 10 najljepših otoka u svijetu. Ljeta su ugodna, tople su zime i blaga klima ga čine savršenim mjestom za ljetovanje, te ga upravo zbog toga posjećuju brojne poznate osobe, gosti i znanstvenici koji su navikli živjeti raskošno. Jedini mogući problem je odvojenost od obale, ali upravo to pruža zaštitu od buke, onečišćenog zraka, gužvi na prometnicama i ostalih stvari koje u današnje vrijeme očekivano dolaze. Prostrana polja lavande, mnogi vinogradi te stabla maslina čine jedinstvo prirode u kojoj je čovjek glavni pokretač. Poznata je i uvala Mlaska gdje ne najviše proizvodi vino i masline, pa će mnogi turisti prije posjetiti malu Hvarsku konobu nego otići u luksuzni restoran. Tu se nudi pravo domaće vino, pjeva se stara klapska pjesma, kušaju se dalmatinski gastronomski specijaliteti koji ostavljaju bez daha. Poznata je plaža Dubovica u blizini Milne koja svojom ljepotom mami turiste. Poneki kažu da je to rajska plaža smještena ispod borovih šuma. Najveća mjesta na ovome otoku su Sućuraj, Vrboska, Stari Grad, Jelsa i sam grad Hvar. Manje poznatija mjesta koja turisti posjećuju su: Zavala, Sveta Nedjelja, Ivan Dolac i Milna. Otok Hvar je prepoznatljiv po velikom broju sunčanih sati godišnje, ima ih čak 2718. Maksimalne temperature nisu toliko visoke da bi loše utjecale na mnoge poljoprivredne grane, a najviša temperatura koja je izmjerena na ovom otoku bila je 37 stupnjeva davne 1935. godine. Smještaj se nudi u raznovrsnim apartmanima, hotelima, pansionima i obiteljskim kućama, gdje mještani vrlo rado svojom ljubaznošću upućuju turiste na razne sportske aktivnosti na plaži. Oni koji su željni avanture i rekreacijskih sadržaja mogu iznajmiti jedrilicu, pedaline, jet-ski, također se mogu baviti ronjenjem, plivanjem u dubokim morskim prostranstvima, a za one željne igranja odbojke i tenisa tu su razni sportski centri. Valja napomenuti da je prosječna zimska temperatura 9 stupnjeva u siječnju, a srpanjska temperatura iznosi svega 24,8 stupnjeva. Zanimljivo je to da snijeg pada vrlo rijetko, u mjesecu siječnju su po prosjeku samo 3 snježna dana u 10 godina, a veljača sadrži jedan snježni dan. Samo gospodarstvo se temelji na ribarstvu, poljoprivredi koju čine, maslinarstvo i vinogradarstvo, a posebice je porastao uzgoj ružmarina i lavande. Ono što je značajno spomenuti je vožnja kroz polja lavande kraj Gdinja, skrivene tihe uvale oko Sućurja. Sućuraj je ujedno i glavni ribarski centar na otoku, a uz njega stoji Vrboska i Hvar. Promet se obavlja trajektnim linijama, koje voze često, a glavna su mjesta na otoku povezana cestom D116.