U srednjoj Dalmaciji nalazi se otok Čiovo, njegova površina je 28,8 km kvadratnih a po zapisu iz zavoda broji 6.071 stanovnika, na sjevernom djelu južni je dio Trogira te blizine brodogradilišta. Sam otok Čiovo naseljen je još od prapovijesnog doba, zabilježeni su i nalazi iz antičkog doba. U doba rimskog carstva otok je bio namijenjen za smještaj heretika i izganika a kasnije u 5 stoljeću i kao samostani te sklonište. Nije bio naseljen u drugom periodu ranog srednjeg vijeka. Nešto intenzivnije naseljavanje zapisano je u 15. i 16. stoljeću u vrijeme kad su bile učestale provale turaka gdje se ugroženo stanovništvo seli na otok, a godine 1625. gradsko viječe donosi odluku o zabrani gradnje kuća. 1546. godine sagrađena je crkva Gospe od Prizidnica koja se nalazi usred hridina na jugoistočnoj strani otoka. Nekada je u uvali Supetarska postojala starohrvatska crkva sv. Petra te crkva sv. Mavra u polju, u unutrašnjosti otoka, nekada su se tamo okupljali pustinjaci. Fran...jevački samostan sv. Ante podignut je u mjestu Čiovo koji je i danas sačuvao izgled iz 17. stoljeća. U istom samostanu čuva se pozlaćena kruna iz 14. stoljeća a ukrašena je dijamantima te kip sv. Magdalene Ivana Duknovića, tu su i slike među kojima je najvrjednija slika Jacopa Palme Mlađeg iz 17. stoljeća. Na samom otoku Čiovo smješteno je nekoliko grobišnih crkvi kao što je sv. Teodor koja se nalazi u Okrugu gornjem, crkva sadržava fragmente iz ranog srednjeg vijeka. Tu se nalazi i crkva sv. Karla u Maravićima ali kako navodi Pavao Andreis nema „vezana sjećanja za njezinu gradnju“. Ime Čiovo još i dan danas nije objašnjeno iako su se mnogi znanstvenici bavili tom temom a nalazili su stare nazive otoka Čiova kao što su Bua, Boa i Bova ali ih narod nikada nije upotrebljavao. Između otoka Čiovo i grada Trogira nalazi se Okruk a vodi od mosta koji iste povezuje a sa padina brda spušta se sve do morske obale pod nazivom Marinova draga. Za dolazak na otok Čiovo treba priječi preko dva mosta, most kopno Trogir te Trogir-Čiovo. Otok Čiovo nadasve je poznat po svojoj sredozemnoj klimi, nekolicini malih slikovitih otočića, zaljevima te brojnim prekrasnim plažama. Čiovo je svojevrstan produžetak grada Trogira i samim time nudi puno mogućnosti za rekreaciju, kupanje te miran i ugodan odmor. Plaže otoka prostiru se čitavim otokom a najčešće su kamene i šljunčane te idealne i poznatije plaže u naseljima Slatine, Ogrug Gornji i Okrug Donji. Ako ste ljubitelj osamljenih i mirnijih plaža svakako čete za sebe pronaći neku od lokacija na južnoj strani otoka gdje je većina plaža okružena borovim šumama, a plaže u Slatinama i Okrugu Gornjem pružaju i ugostiteljske objekte. Kako je otok smješten u samom srcu Dalmacije on je idealna polazišna točka istraživačima bogatog kulturnog nasljeđa te prirodnih ljepota Dalmacije. Na otoku Čiovo nalazi se jedna šljunčana plaža dužine 1000 metara sa ugostiteljskim objektima, najmom ležaljki i hladovinom, a turistima se pruža i mogućnost najma bova i plovila. U neposrednoj blizini plaže nalazi se i dječje igralište te dnevne animacije i za odrasle turiste kao što su sportske rekreacije, biljar, stolni tenis i slične zabavne igre te tokom sezone u restoranu kampa i večernji show i mogućnost najma bicikala, skutera i jet-ski-ja. Veći dio kampa smješten je u gustom hladu koji je ujedno i kamp parcela za smještaj turista u kamp kućicama. Tokom sezone u Čiovu organiziraju se mnoge manifestacije kao što je srednjovjekovni festival te festival kairos koji su se prvi puta održali prije 2 godine, a nakon uspješnog odaziva turista i njihovim oduševljenjem manifestacije se nastavljaju svake godine na samom početku turističke sezone.