Sisak se nalazi u Sisačko
moslavačkoj županiji, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine ovaj grad
sadrži 61.497 stanovnika. Poznat je po svojoj najvećoj rafineriji u Hrvatskoj,
a ima i treću najveću tvornicu koja se bavi prehrambenim proizvodima naziva
Mlin. Tijekom povijesti je promjenio više službenih imena, u ranom srednjem
vijeku zvao se Siscium, a nakon toga dolaze razni nazivi koji su podsjećali na
kajkavski oblik samoga imena. Tako se Sisak nekada zvao Sissek, Sciteck, Zysek,
Zitech, a na kraju se pojavljuje ime Sziszak i Sisak. Ipak po svemu sudeći
Sisak pripada najstarijim naseljima središnje Hrvatske. Mnoga arheološka
istraživanja upućuju na to da su na ovom području stanovnici obitavali još iz prapovijesti.
U 45. stoljeću prije Krista dolazi do provale plemena Kelti, koji se miješaju
sa Ilirima. Tada Sisak dobija ime Segestica, a bio je najveći grad zapadnog
dijela Panonske nizine. Ovdje je djelovao i Rimski car Oktavijan August, koji
sa... vojskom od 12 tisuća ljudi osvaja grad i osniva vojni logor Sisciju. Uz
obalu Kupe nalazile su se i terme, koje su bile namijenjene za zabavu, a
svakako valja istaknuti i teatar i anfiteatar. Pojava kršćanstva na ovom
području se javlja vrlo rano, a krajem 3. stoljeća u Sisciji se osniva sjedište
biskupije. Sv. Kirin je zaštitnik grada Siska, a njegov se blagdan slavi 4.
lipnja kada Sisak obilježava svoj dan grada. Napomenimo da je Kirin bio poznati
biskup od 284. godine pa sve do 303, ali je za vrijeme velikog progona kršćana
mučen i ubačen u rijeku Sibaris. Nakon propasti Rimskog carstva Siscia je
potpuno razorena, ali dolaskom Hrvata u 7. stoljeću mjesto se ponovno budi
zahvaljujući Hrvatskom knezu Ljudevitu Posavskom koji utvrđuje grad. Nažalost
drugi svjetski rat opet polako uništava Sisak, ali tijekom svih ratnih zbivanja
uključujući i Domovinski rat ovaj se grad polako ali sigurno počeo oporavljati
i industrijski se razvijati. Tako je došlo do razvitka sisačke rafinerije,
mnogih stambenih zgrada i kulturnih znamenitosti.
Pročitaj više