Pregrada pripada Krapinsko zagorskoj županiji a sastoji se od 26 naselja. Nalazi se između rijeke Sutle i padina Maceljske gore. Ime ovoga grada se prvi puta u statutima Zagrebačkog Kaptola spominje davne 1334. godine, a postoji nekoliko legendi o podrijetlu ovoga imena. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine ovaj grad imao je 7165 stanovnika, dok je u današnje vrijeme taj broj stanovnika povećan. Mještani se većinom bave uslužnim djelatnostima, proizvodnjom, ali i turizmom. Svakako valja istaknuti da Pregrada sadrži prvu vinsku cestu u Hrvatskoj a nedavno je otvorena i poslovna zona koja će obuhvatiti sve veće tvrtke. Postoji mnogo informacija i dokumenata o naseljenosti ovoga mjesta još od prapovijesti. Pronađene su mnoge kamene sjekire iz mlađeg kamenog doba, bakrenog i brončanog doba, a posebno je zanimljiv pronalazak violinskoga gudala pronađenog na oranicama u Maloj gori. Često su se pronalazili i grobovi, keramičke posude, čavli te limene naru...kvice. Dolina rijeke Sutle je najhladniji dio zapadnog Hrvatskog zagorja, ali najtopliji mjesec u godini je srpanj dok je najhladniji prosinac sa prosječnom temperaturom oko 2 stupnja. Smatra se da tijekom zimskih mjeseci maksimalna visina snijega iznosi 27 centimetara, a ukupno je 26 dana u godini sa snijegom. 1997. godine u mjesecu siječnju Pregrada je dobila status grada, a odluku je donio Zastupnički dom Hrvatskog Sabora. Poznata je i župna kurija u Pregradi koja pripada najpoznatijim primjerima barokne gradnje u Hrvatskoj. Smještena je na brežuljku iznad crkve, u kojoj se sačuvao akvarel iz 19. stoljeća. zagorsku katedralu su posjetili i mnogi strani turisti, a počela se graditi na početku 19. stoljeća. Ovdje su obitavali mnogi poznati svećenici i biskupi, a blagoslovljena je 1820. godine. Crkva sadrži pet oltara, propovjedaonicu i Fochtove orgulje koje je izgradio Franjo Focht 1834. godine. Tijekom godina orgulje su više puta popravljane. Svakako valja istaknuti i nekoliko dvoraca poput dvorca Gorice, dvorca Bežanca te rodnu kuću poznatog književnika Janka Leskovara koji je rođen 1861. godine, a umro je 1949. godine.