Lepoglava je grad u Hrvatskoj, smještena u Varaždinskoj županiji, a sastoji se od 16 naselja. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Lepoglava je imala 8.718 stanovnika. Samo ime grada se prvi puta spominje 1399. godine, a godine 1400. grof Herman Celjski osniva samostan pustinjaka sv. Pavla, a to se odnosilo na srednjovjekovni grad na brdu gdje se danas nalazi crkvica sv. Ivana. U Lepoglavi je obranjeno oko 75 doktorskih disertacija (koliko je do danas istraženo) pa je Lepoglava s pravom stekla status prvog hrvatskog sveučilišta. Rad Lepoglavskih pavlina bio je raznovrstan i bogat: bili su stvaraoci hrvatske knjige, odgojitelj, savjetnici, kipari, slikari, promicatelji umjetnosti i kulture i ostavili su neizbrisiv trag u životu Hrvatske. Povrh svega dijelili su sudbinu hrvatskog naroda – bili su veliki rodoljubi. Među brojnim pavlinima mnogo je onih koji zaslužuju da ih se spominje i pamti. To su: Hilarion Gašparoti, Nikola Ranger, Ivan Krištalovec, Andri...ja Egger i drugi. No, najznačajniji su, svakako Ivan Belostenec, autor Gazophylaciuma (“kinčene komore, ali nešto gdje je spravljen kinč“) – riznice leksičkog blaga. Ivan Ranger, barokni slikar koji je oslikao kapelu sv. Ivana na Gorici, Sv. Jurja Lepoglavskoj Purgi, Kamenici, Višnjici, te središnji samostan i župnu crkvu u Lepoglavi, pa je lepoglavska crkva svojevrsna galerija Rangerova stvaralaštva. Ivan Belostenec i Ivan Ranger pavlini su baroknog duha i izraza – riječju i likovnim izrazom. Izuzetna djelatnost pavlina prekinuta je 1786. godine ukidanjem pavlinskog reda, ukazom Josipa II. Zamire sav kulturni i znanstveni rad, a pavlini su iz Lepoglave prognani. 1854. godine samostan sv. Pavla je pretvoren u kaznionicu, a tijekom 20 stoljeća u njemu su tamnovale mnoge poznate osobe: Josip Broz, Moša Pijade, Alojzije Stepinac, Franjo Tuđman i dr. Kaznionica u Lepoglavi i danas je jedna od najpoznatijih kaznionica u državi. 2001. godine pavlinski kompleks je odijeljen od kaznioničkog i predan na korištenje Varaždinskoj biskupiji.