Dugo Selo je smješteno 23 kilometara istočno od grada Zagreba, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine na ovom je području živjelo 17.466 stanovnika. Pripada zagrebačkoj županiji, a sastoji se od čak 11 naselja. Godišnja stopa rasta stanovništva iznosi 3,67 posto, a gustoća naseljenosti je čak 3,5 puta veća od gustoće naseljenosti same zagrebačke županije. Zahvaljujući povoljnom smještaju te povoljnim uvjetima života ovaj grad bilježi pozitivan prirodni priraštaj stanovništva te zahvaljujući blizini grada Zagreba dolazi do čestog naseljavanja ljudi. Život na ovom području se spominje još davne 1209. godine u darovnici Andrije Arpadovića, a ime dugog sela prvi puta spominje u 16. stoljeću, točnije 1566. godine. Dugi niz godina je Dugo Selo bilo kotarsko središte, gdje su bile osnovane 4 općine. 1997. godine dobiva status grada a prvi vlak je kroz ovo mjesto prošao 4. siječnja 1870. godine. Najznačajniji spomenik kulture u Dugom Selu je stara crkva ...sv. Martina na Martin Bregu, a potječe još iz davnog 13. stoljeća. Ispod nje se nalazi drvena skulptura sv. Martina koji je bio zaštitnik grada, župe te vinogradara i njihovih proizvoda. Poznat je i ostatak dvorca obitelji Drašković, a od svega je ostala samo kula i zdenac. Valja istaknuti da se u Dugom Selu nalazi i spomenik koji je postavljen u čast poginulim Hrvatskim braniteljima u vrijeme Domovinskog rata. 1. studenoga. 1853. godine se otvara osnovna škola, koju danas pohađa oko 1500 učenika, a smatra se najvećom školom u Republici Hrvatskoj. Dugo Selo se naziva i gradom koji je prijatelj djece, a nudi mnoge mogućnosti obrazovanja i tečajeva na učilištima. Ovdje su se stoljećima stanovnici bavili poljoprivredom, a osim razvijenoga ratarstva kao gospodarska grana je bilo i voćarstvo i vinogradarstvo u podnožju Martin Brega. U današnje vrijeme je najrazvijenija proizvodnja pekarskih proizvoda, a značajno je i Udruženje obrtnika koje broji 630 članova raznih privrednih grana. Kao posebnu zanimljivost valja napomenuti da je ovdje rođen bivši rukometni reprezentativac Vlado Šola.
Pročitaj više