Donji Miholjac se nalazi u istočnoj Slavoniji, a administrativno pripada Osječko baranjskoj županiji. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine ovaj grad je imao 10.265 stanovnika. Smješten je 3 kilometra od granice sa Mađarskom, a posebno mu pogoduje blizina rijeke Drave te guste šume koje su bile zaslužne za mogućnost života od davnih vremena pa sve do danas. Postoje brojni arheološki spisi i nalazi iz ondašnjeg vremena, a među najznačajnijima pripadaju Janjevci, Brdača, Staro groblje te Rudina maroslvci. Poznat je i dolazak Rimljana, a njihovom propašću dolazi do promjene strukture i stanovništva na ovim područjima. Tada se prvi puta spominju i Hrvati, a tijekom skorih godina područje Slavonije dolazi pod Mađarsku vlast. 1102. godine dolazi do spajanja Hrvatske i Mađarske i krunjenja kralja Kolomana Hrvatskom krunom. Mađarsko je stanovništvo nastojalo odvojiti Slavoniju od Dalmatinske Hrvatske, te su zbog toga gradili biskupije i župe. 5. lipnja 2007. godine... je Donji Miholjac proslavio 950. godišnjicu samoga grada. Tijekom 20. stoljeća dolazi do industrijskog i urbanog razvoja grada, a dolazi do gradnje tvornice obuče Borovo te tvornice po imenu Analit. U centru grada smješten je kompleks dvorca obitelji Mailath. Prvi prizemni dvorac je sagrađen u 19. stoljeću, a ujedno je bila i prva građevina koja je pokrivena crijepom. Sastoji se od 14 soba, 2 salona, nekoliko kuhinja, a okućnica sadrži i staklenik namijenjen za zimske i tropske biljke. 1903. godine počinje izgradnja novoga dvorca, a izgrađen je u novom stilu koji sadržava brojne tornjeve, balkone i terase. Unutrašnjost je bila ukrašena mnogim lovačkim trofejima, a sadržavala je mnoge korisne sobe poput glazbene sobe, knjižnice te plesne dvorane. 1930. godine dolazi do prodaje dvorca, a u današnje vrijeme je ovo mjesto glavno sjedište gradske uprave. Donji Miholjac se posebno diči svojim sportskim uspjesima, a za to su značajni mnogi teniski, streljački, kuglački te hrvački klubovi.