Otok Mljet se nalazi u blizini poluotoka Pelješca, Korčule i Dubrovnika. Osmi je po veličini Hrvatski otok, a diči se suhim ljetima a godina sadrži 2500 sunčanih sati. Smatra se da je Mljet jedan od najsunčanijih otoka na Jadranu. Poznat je i nacionalni park koji je proglašen nacionalnim parkom 1960. godine. Zbog svoje bogate kulturno povijesne baštine i bogatog biljnog svijeta, brojnih otočića i zelenoga raslinja privlači mnoge turiste tijekom ljetnih mjeseci, a upravo zbog ovih atributa je Mljet dobio status nacionalnoga parka.Također tu se mogu pronaći i razne endemične biljke, a posebno je značajna zakonom zaštićena biljka dubrovačka zečina. Također se ističu i mnoge špilje i jame, a turiste privlači i sustav slanih jezera poput Velikogi Malog jezera. Ova su jezera posebno zanimljiva prirodoslovcima ali i mnogim znatiželjnim turistima. U sredini Velikoga jezera smješten je otočić sv. Marije koji ima crkvu i benediktinski samostan iz davnog 1...2. stoljeća.Geomorfološki fenomen Odisejeva špilja je smještena u južnom djelu Mljetske obale, a naziva se još i Odisejeva špilja čiji se strop srušio pa poprima izgled širokoga bunara. U dnu se nalazi more zato što je ovaj fenomen povezan tunelom sa pučinom. Bujna vegetacija je značajna za naziv ovog otoka koji se često zove i zeleni otok. Na mljetu ima 5 različitih tipova šuma još od vremena Benediktinaca, koji su brinuli o njima. Prvi stanovnici na otoku Mljetu potječu iz plemena Ardijejaca, koji na Mljet dolaze prije 4000 godina. S obzirom na to da je prilikom njihova dolaska otok bio vrlo zakrčen, polako su se nastanili uz područja pitke vode. Staništa su im bila sagrađena od suhozida, a većinom su se bavili ribolovom te stočarstvom.Prvi povijesni podaci i zapisi o Mljetu se spominju za vrijeme Grčke vladavine kada su Grčki moreplovci plovili na Hvar, Vis i Korčulu. Tada su zasigurno prolazili kroz Mljetski kanal i sklanjali se u mnogobrojne uvale za vrijeme nevremena.